naslovnica naturizam poveznice forum foto arhiv pitanja učlanjenje marketing kontakt

 

GLAS SLAVONIJE
29.08.2015.

 

MALO POVIJESTI


Engleski kralj Edward VIII. bio je pionir hrvatskog nudizma


U kolovozu 1936. godine ekscentrični engleski vladar Edward VIII. i njegova ljubljena Wallis Simpson htjeli su se na Jadranu okupati goli. Dobili su dopuštenje gradskih vlasti da se okupaju bez odjeće na plaži Kandarola na Rabu koja i danas slovi za jednu od najpoznatijih nudističkih plaža na Jadranu, nazivaju ju i “Engleska plaža”.

 

Ali u jednom članku iz 1907. godine, Čeh Josef Herman piše kako je službeno otvorena rapska nudistička plaža i da je u hotelu bilo čak 50 soba rezervirano samo za nudiste.

 


 

BITI I OSTATI GOL


Davorin Žugčić: Ne shvaća se razlika između naturizma i nudizma.
Na pitanje zašto se uz pojam nudizam u glavama ljudi vežu i neke negativnosti, Žugčić odgovara: “Ne shvaća se razlika između naturizma i nudizma. Naturizam nema nikakve veze s egzibicionizmom, voajerizmom, svinganjem i seksom na javnim mjestima, iako i oni mogu biti nudisti, ali ne i naturisti. Jedina poveznica je biti gol, ali to je sve.”


 

VAŽEĆA DEFINICIJA


Ako se netko pita što je zapravo naturizam, evo objašnjenja. Definicija naturizma usvojena je na Svjetskom kongresu INF-a u Adgeu u Francuskoj 1994. godine, a glasi: Naturizam je način življenja u skladu s prirodom kojem je značajka druženje bez odjeće uz razvijanje samopoštovanja, uvažavanja drugih i pažnja prema okolišu.

 

Pametnome dosta, a ostalima, kako se svidi, u gaćama ili bez gaća, na plaži, ne na štapu.

 


 

PRIRODNO I LJUDSKI


Samo bez panike: Šetati gol u kampu za nudiste nikog ne vrijeđa
I možda mali podsjetnik onima kod kojih se rodio nekakav novi konzervativizam koji uključuje i odbojnost prema golom tijelu u prirodi. Onim moralistima koji se žestoko protive da baš u njihovim sredinama postoje naturističke oaze i koji vole ploče sa zabranama.

 

Naturizam je prije svega način življenja u skladu s prirodom, a značajka mu je druženje bez odjeće uz razvijanje samopoštovanja, uvažavanja drugih i pažnja prema okolišu. Pogledajte, na takvim plažama nema smeća, a pristup prirodi i okolišu je edukativniji. Jer bit naturizma je suživot s prirodom, poštovanje prirode. Naturisti su i liberalniji prema rodnim skupinama. Naturizam je pokret zasnovan na ideji promoviranja i podržavanja društvenog nudizma u privatnosti i javnosti.

 

On je životni stil zasnovan na zdravstvenoj i rekreacijskoj filozofiji ranog dvadesetog stoljeća. Koncept mu je vraćanje prirodi i stvaranje jednakosti. Ideja se iz Njemačke proširila u Englesku i Ameriku te kasnije po cijelom svijetu. Naturizam nikako ne uključuje erotiku, egzibicionizam, niti bilo kakvu vulgarnu seksualnost, iako se to često pojavljuje u javnom mišljenju pa i medijima. Sporadične primjere nepoćudnosti nikako ne valja generalizirati.

 

Naturizam je nestao iz master planova i strategije razvoja turizma i od strane Ministarstva i Hrvatske turističke zajednice...


DAVORIN ŽUGČIĆ

 

 

U posljednjim desetljećima zatvoren je samo jedan naturistički kamp u Hrvatskoj koji je odlučio prijeći na 'tekstilni' način rada...


ADRIANO PALMA

 

 

Napomena

U zadnjih desetak godina zatvorena su dva a ne jedan kamp, Monsena u Rovinju i Politin na Krku.

 

 

 

 

GLAS SLAVONIJE
29.08.2015.



JE LI SE HRVATSKA ODREKLA NATURISTA I NUDISTA?

Nekad predvodnici, danas na začelju: Bili smo prvi u svijetu - sada se bojimo golih zadnjica!
 
Zašto se strmoglavio hrvatski naturizam i kome smetaju naturisti i nudisti? Hrvatska je naime bila prva zemlja u svijetu koja je otvorila komercijalni naturistički kamp Koversadu u Vrsaru davne 1961. godine.


Danas, međutim, od 33 kampa koliko ih je bilo krajem 80-ih, ima ih tek deset! I je li posve slučajno da ih se najviše održalo u Istri, a da ih Dalmacija ima tek dva? Zašto se golo tijelo povezuje u Hrvatskoj sve češće sa seksom na javnim mjestima, svinganjem, egzibicionizmom, voajerizmom? I kakva je uopće budućnost naturizma u Hrvatskoj? Eto pitanja na koja tražimo odgovore.
 


U GAĆAMA, BEZ GAĆA


Pođimo od Europe. Danas je Francuska najjača u naturizmu, a krenula je čak deset godina poslije Hrvatske. Posljednjih desetljeća broj naturističkih centara zatvorenog i otvorenog tipa u Europi se povećava, a posebno se na tome radi u Španjolskoj i Portugalu. Po kapacitetima Hrvatska s oko 56.800 mjesta još drži treću poziciju u Europi, ali kako dugo? Jer, primjerice, Ministarstvo turizma naturizam uopće nije uvrstilo u strategiju razvoja turizma do 2020. godine. Točnije, među deset turističkih proizvoda koje Ministarstvo u Strategiji razvoja turizma želi razvijati do 2020. godine - naturizma nema! A procjene kažu kako 15 posto svih gostiju u Hrvatskoj čine naturisti. Drugim riječima, to bi značilo da je na Jadranu prošle godine boravilo 1,82 milijuna nudista.

 

Tu se ubrajaju i oni u kampovima i oni koji idu samo na nudističke plaže. Nudisti su gosti koji se uvijek vraćaju, oni uvijek dolaze i u predsezoni i posezoni, oni troše kako u kampu, tako i u mjestu i destinaciji u prosjeku više od drugih gostiju. Znači, to su po mnogo čemu vrlo poželjni gosti. I kako je moguće onda da su oni najodgovorniji na neki način digli ruke od naturizma? I tko je u pravu - oni koji odumiranje naturističkog turizma vide u zakonu ponude i potražnje, pa čak i u njihovoj neprofitabilnosti, ili pak oni koji smatraju da je njihov pad rezultat i rastućeg neokonzervativizma u Hrvatskoj, koji raste u mnogim područjima - od politike do obitelji.


Svakako valja reći kako se uz pojam nudizma, unatoč stoljetnoj prisutnosti u Hrvatskoj, još uvijek vežu vrlo brojne predrasude. Čak se i među mladima sve više razmišlja da su kampovi i nudističke plaže zapravo oaze seksualnih sloboda i orgijanja, na neki način Sodoma i Gomora današnjice. Pojavio se tako i trend, na neki način smišljen, kada agresivni gosti u kupaćim gaćicama, posebno mladi, dolaze na FKK plaže i svojom prisutnošću provociraju naturiste i zapravo ih protjeruju. Jer, oni koji su dolazili godinama i uživali u miru, na takva mjesta gdje ih se uznemirava na označenim naturističkim plažama više ne namjeravaju doći. Ima i onih koji će reći da je nudizam zabava za starije ljude u drugom pubertetu koji tek uokolo zuje goli.


I oni koji su poslovno vezani uz naturizam i nudizam razlikuju se u promišljanju o hrvatskom naturističkom trenutku. Tako Adriano Palma, direktor Kamping udruženja Hrvatske, objašnjava kako Hrvatska danas ima 10 “čisto” naturističkih kampova - jedan u Zadarskoj, jedan u Splitskoj županiji, dva na Kvarneru i šest u Istri - te uz njih ima još 10 kombiniranih kampova, dijelom tekstilnih i dijelom FKK, te dodatno još pet kampova koji nisu naturistički, ali koji imaju naturističku plažu - dakle ukupno 25 objekata, kampova, koji primaju naturističke goste i imaju bar naturističku plažu. Naglašava i da je rovinjski kamp Valalta lani dobio nagradu kao najbolji naturistički kamp Europe, što znači da i mi imamo “konja za utrku”.


- Objektivno i realno, treba reći da je toliko naturističke ponude u kampingu RH zadovoljavajuće i da trenutno ne postoji potreba za novim naturističkom smještajnim kapacitetima u kamping ponudi naše zemlje - kaže Palma te dodaje: “Sve moguće kritike u tom kontekstu ne drže vodu, a ako bi i bilo suprotno, vjerujte da će poslovni subjekti to na vrijeme prepoznati i reagirati...

 

Vezano uz sam naturizam, činjenica je da taj dio turizma ostaje konstantan u potražnji, niti raste niti pada. Sukladno tome i normalnom tržišnom razmišljanju firmi, neki su kampovi odlučili smanjiti naturistički dio kampa, uglavnom u prostoru, ne u kapacitetu, jer jednostavno potražnja nije bila dovoljna kako bi se iskoristio maksimalni prostorni potencijal kampa. U posljednjim desetljećima zatvoren je samo jedan naturistički kamp u Hrvatskoj koji je odlučio prijeći na 'tekstilni' način rada, značajno investirao i odlučio se totalno repozicionirati na tržištu”, objašnjava Palma.


KAD VLASNICI NEMAJU POJMA


Na pitanje urušava li se i zašto hrvatski naturizam Davorin Žugčić, predsjednik Društva naturista Hrvatske, među ostalim, kaže:
- Naturisti su vjerni gosti, neke obitelji dolaze u isti kamp i po nekoliko desetljeća, i po tri generacije. Uvijek traže isto mjesto, a kako je druželjubivost jedna od karakteristika naturista, traže i iste susjede s kojima su se družili. Rat devedesetih presjekao je veze prema južnim naturističkim destinacijama. Obitelji su potražile druge destinacije, tamo našle isto ili novo društvo i neke se nisu vratile. No mnogi se i nisu imali gdje vratiti. Kampovi, naturistički hoteli tijekom Domovinskog rata bili su prihvatilište za izbjeglice, dijelom devastirani, a poslije rata kroz privatizaciju pretvoreni u 'tekstilne'. Tako smo došli i do drugog razloga, novi vlasnici nisu imali pojma o naturizmu ili im je smetao i zbog njihova svjetonazora, izmijenili su stari menadžment novim koji također nije imao pojma o naturizmu.

 

Zadatak je menadžmenta bio postići što veći profit ne vodeći računa o gostu, vodeći se idejom da ako gost ne bude zadovoljan, zamijenit će ga drugi. No to ne vrijedi za naturistički segment turizma koji nema tu sposobnost izmjene kao kod 'tekstilnih' gostiju. Jedan od upravitelja naturističkog kampa mi se prije više godina žalio da prema vlasnicima ima toliko papirologije, zapravo ispunjavanja raznih tablica, da i nema vremena za goste. A naturistički gosti vole taj neposredni kontakt s osobljem kampa - naturističkog naselja. I tako je taj novi pristup rezultirao opadanjem naturističkih gostiju i idejom da se naturističko naselje - kamp - pretvori u 'tekstilni', i tako su nepovratno uništili mogućnost ponovnog razvoja naturizma. A treći je razlog što se istovremeno otvaraju destinacije u drugim zemljama i privlače naturiste, pa tako i one nezadovoljne našim odnosom prema njima.


Žugčić smatra da se naturizam održao najviše u Istri jer ona nije bila odsječena tijekom rata. “Naturistički kampovi bili su puni cijelo vrijeme...” kaže Žugčić, “i stanovništvo u Istri je tako bilo stalno u kontaktu s naturizmom te je bilo na njega naučeno i prihvatilo ga je kroz godine. No ipak veći je utjecaj na naturizam svjetonazor vlasnika,”


Obojica sugovornika, Palma i Žugčić, na neki način upiru prstom u Ministarstvo turizma, Hrvatsku turističku zajednicu i druga tijela koja su posljednjih godina zakazala u području promocije i jačanja naturizma. Tako Adriano Palma kaže: “Činjenica je da je nažalost segment naturizma zapostavljen u posljednjim godinama od strane nacionalnih tijela koja su zadužena za njegovu promociju te je u tom razdoblju Hrvatska izgubila onu značajnu prepoznatljivost dobre naturističke destinacije koju je stvarala od samih početaka, od povijesne i dobre poznate FKK Koversade u Vrsaru nadalje.”


ISPALI IZ STRATEGIJE


Još je jasniji Davorin Žugčić, koji navodi: “Najveća odgovornost je na Ministarstvu turizma i Hrvatskoj turističkoj zajednici. Naturizam je nestao iz master planova i strategije razvoja turizma i od strane Ministarstva i od Hrvatske turističke zajednice. Nema nikakve promidžbe, pa ni tamo gdje to ne bi tražilo neka sredstva, na njihovim internetskim stranicama. Potražite ih i uvjerite se sami. A već godinama nisu izdali nikakve brošure s našim naturističkim destinacijama.”


Adriano Palma ističe kako profesionalno i osobno vjeruje u značaj i potencijal naturizma, ali nažalost u Europi je činjenica da se broj članova Europske naturističke federacije smanjuje. “Smatram da bi to trebalo pravdati nikako ne manjim interesom za naturizam, već time što se ljudi jednostavno samo ne učlanjuju jer se modernim shvaćanjima, velikim brojem neregistriranih i divljih FKK plaža i slično, jednostavno gubi potreba biti članom federacije”, objašnjava Palma. Izlaz i iz ove situacije i eventualni povratak na europski vrh u naturizmu Davorin Žugčić ne smatra jednostavnim i apelira da se ide odmah, i to korak po korak.


VIŠE PROMIDŽBE


- Prvo bi svaka lokalna turistička zajednica trebala kategorizirati i legalizirati jednu ili više plaža kao naturističke. Na plažama koje nisu posebno kategorizirane, dakle nisu posebno označene da je na njima zabranjen nudizam, odnosno golo kupanje i sunčanje, mora biti omogućeno jednakopravno korištenje i za nudiste i za odjevene kao na primjer u Nizozemskoj ili Španjolskoj. No za to bi trebalo promijeniti naše restriktivne i protunaturističke zakone. To bi povećalo interes naturista za dolazak, iako se i danas procjenjuje da 10 do 15 posto svih turista koji dolaze kod nas na Jadran dolaze i zbog mogućnosti naturizma, ne samo u naturističkim kampovima već i na divljim plažama.

 

Otvaranje malih obiteljskih naturističkih kampova bio bi drugi korak, kao i uređenje postojećih naturističkih centara.

 

Sljedeći korak bila bi certifikacija naturističkih središta i plaža od strane Međunarodne naturističke federacije (INF-FNI) i Društva naturista Hrvatske, izrada Hrvatskog naturističkog vodiča i pojačana promidžba od strane Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice - zaključuje Žugčić.


Piše: Milivoj PAŠIČEK

 

top/vrh stranice

webmaster: dnh@dnh.hr